Grad Buzet
Iz tiska izašao kalendar Franina i Jurina
12.12.2013.
Novi broj kalendara "Franina i Jurina" za 2014. godinu, koji je prošlog tjedna izašao iz tiska, nastavlja dugogodišnju tradiciju ovoga popularnog godišnjaka namijenjenog širokom krugu čitatelja u Istri i na kvarnerskom području. Donosi velik broj popularno i zanimljivo pisanih priloga, ilustriranih velikim brojem fotografija, svrstanih u šest poglavlja.
Sam početak knjige posvećen je nedavno preminulom slikaru Renatu Percanu, koji je više godina bio likovni i grafički urednik "Franine i Jurine". U kalendarskom dijelu Ivona Orlić objavljuje zapis o istarskim šternama, ilustriran s dvadeset i četiri fotografije raznih šterna, sa zanimljivim i značajnim detaljima, svrstanih uz dvanaest mjeseci. U poglavlju o obljetnicama Maja Štrk-Snoj piše o freskama koje je prije 540. godina naslikao Vincent iz Kastva u grobljanskoj crkvi u Bermu; Mirjana Pavletić piše o Buzetskom zborniku u povodu izlaska 40. knjige toga značajnog godišnjaka; Branko Šuljić opisuje brod "Baron Gautsch" koji je prije sto godina potopljen u moru kod Rovinja gdje i danas leži; u ovom poglavlju napisi su i o stradanjima Istrana u Prvom svjetskom ratu, o 70. godišnjici osnutka partizanske kazališne družine "Otokar Keršovani", o kultnoj buzetskoj gostionici "Most" te o Ivi Jardasu i stotoj godišnjici škole u Martinčićima.
Poglavlje naslovljeno Prošlost – tradicija – baština najopsežnije je, sadrži petnaest članaka, među kojima i nekoliko osobito značajnih i zanimljivih. Tako Lorella Limoncin Toth piše o bujskoj kulturnoj i umjetničkoj baštini venecijanskog porijekla, Josip Orbanić o najstarijem kotaču na svijetu, Julijano Sokolić o tradicijskom folkloru Nerezina, Mirjana Margetić o kaligarima – majstorima na odlasku, a Zlatan Varelija o kolonatskim odnosima na Bujštini i o momjanskim mlinovima.
Sadržajno je i poglavlje Naši ljudi i krajevi, u kojem nalazimo članak o dirigentu, skladatelju i melografu Dušanu Prašelju, o slavnom baritonu Josipu Kašmanu, reportažu o Zrću – okupljalištu svjetske mladeži na otoku Pagu i niz drugih napisa o našim slavnim ljudima i zanimljivim krajevima. U tom je poglavlju i članak Vladimira Pernića o buzetskom kiparu Alojzu Čargonji, koji je u knjizi na više mjesta predstavljen i s petnaestak fotografija njegovih skulptura i javnih spomenika.
U sljedećem poglavlju Teme i događaji Franc Ancelj vrlo pregledno predstavlja marijanske crkve u Puli, Kim Cuculić piše o slavnim umjetnicima koji su nastupali u riječkom teatru, Andrej Mekota o brodovima koji nose imena Oliva, Ulika i Uljanik, O sv. Petru u Šumi dva su napisa: Siniša Pamić piše o samostanu, a Amir Muzur o pavlinima; o glagoljskim olovnim slovima u Roču piše Mirjana Pavletić, o starim riječkim hotelima Igor Žic, o hrvatskom školstvu u Istri između dva svjetska rata Mate Krizman, a Milan sijerković o snjegovima u Istri.
U posljednjem poglavlju vrlo je zanimljiv članak Mirjana Rimanića Više lačan nego sit (o zapisima Frana Novljana o običajima vezanim uz jelo). Drago Struna piše o slapovima u Istri, Toni Koren o močvarnom okašu – ugroženoj vrsti leptira, Claudio Pericin o korovima očaravajućih boja, a poglavlje završava člankom Tatjane Mandić Bulić o palmama, njihovom uzgoju i zaštiti.
"Franina i Jurina" za 2014. godinu 60. je knjiga objavljena otkako je kalendar pokrenut 1923. godine. Ovaj je jubilej proteklog tjedna obilježen na svečanosti u Buzetu, u gostionici "Most", koja ove godine također obilježava značajan jubilej – osamdeset godina od osnivanja i kontinuiranog rada.
Sam početak knjige posvećen je nedavno preminulom slikaru Renatu Percanu, koji je više godina bio likovni i grafički urednik "Franine i Jurine". U kalendarskom dijelu Ivona Orlić objavljuje zapis o istarskim šternama, ilustriran s dvadeset i četiri fotografije raznih šterna, sa zanimljivim i značajnim detaljima, svrstanih uz dvanaest mjeseci. U poglavlju o obljetnicama Maja Štrk-Snoj piše o freskama koje je prije 540. godina naslikao Vincent iz Kastva u grobljanskoj crkvi u Bermu; Mirjana Pavletić piše o Buzetskom zborniku u povodu izlaska 40. knjige toga značajnog godišnjaka; Branko Šuljić opisuje brod "Baron Gautsch" koji je prije sto godina potopljen u moru kod Rovinja gdje i danas leži; u ovom poglavlju napisi su i o stradanjima Istrana u Prvom svjetskom ratu, o 70. godišnjici osnutka partizanske kazališne družine "Otokar Keršovani", o kultnoj buzetskoj gostionici "Most" te o Ivi Jardasu i stotoj godišnjici škole u Martinčićima.
Poglavlje naslovljeno Prošlost – tradicija – baština najopsežnije je, sadrži petnaest članaka, među kojima i nekoliko osobito značajnih i zanimljivih. Tako Lorella Limoncin Toth piše o bujskoj kulturnoj i umjetničkoj baštini venecijanskog porijekla, Josip Orbanić o najstarijem kotaču na svijetu, Julijano Sokolić o tradicijskom folkloru Nerezina, Mirjana Margetić o kaligarima – majstorima na odlasku, a Zlatan Varelija o kolonatskim odnosima na Bujštini i o momjanskim mlinovima.
Sadržajno je i poglavlje Naši ljudi i krajevi, u kojem nalazimo članak o dirigentu, skladatelju i melografu Dušanu Prašelju, o slavnom baritonu Josipu Kašmanu, reportažu o Zrću – okupljalištu svjetske mladeži na otoku Pagu i niz drugih napisa o našim slavnim ljudima i zanimljivim krajevima. U tom je poglavlju i članak Vladimira Pernića o buzetskom kiparu Alojzu Čargonji, koji je u knjizi na više mjesta predstavljen i s petnaestak fotografija njegovih skulptura i javnih spomenika.
U sljedećem poglavlju Teme i događaji Franc Ancelj vrlo pregledno predstavlja marijanske crkve u Puli, Kim Cuculić piše o slavnim umjetnicima koji su nastupali u riječkom teatru, Andrej Mekota o brodovima koji nose imena Oliva, Ulika i Uljanik, O sv. Petru u Šumi dva su napisa: Siniša Pamić piše o samostanu, a Amir Muzur o pavlinima; o glagoljskim olovnim slovima u Roču piše Mirjana Pavletić, o starim riječkim hotelima Igor Žic, o hrvatskom školstvu u Istri između dva svjetska rata Mate Krizman, a Milan sijerković o snjegovima u Istri.
U posljednjem poglavlju vrlo je zanimljiv članak Mirjana Rimanića Više lačan nego sit (o zapisima Frana Novljana o običajima vezanim uz jelo). Drago Struna piše o slapovima u Istri, Toni Koren o močvarnom okašu – ugroženoj vrsti leptira, Claudio Pericin o korovima očaravajućih boja, a poglavlje završava člankom Tatjane Mandić Bulić o palmama, njihovom uzgoju i zaštiti.
"Franina i Jurina" za 2014. godinu 60. je knjiga objavljena otkako je kalendar pokrenut 1923. godine. Ovaj je jubilej proteklog tjedna obilježen na svečanosti u Buzetu, u gostionici "Most", koja ove godine također obilježava značajan jubilej – osamdeset godina od osnivanja i kontinuiranog rada.
