Grad Buzet

Da su ljudi iz prošlosti Buzeta nekim čudom jučer svratili u starogradsku jezgru pomislili bi da je vrijeme stalo krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Jer kamene su uličice brujale životom, dame i gospoda šetali gradom, na merkatu se prodavalo domaće proizvode, iz lonaca pušila stara istarska jela, a nekada svakidašnji posao, danas tek izumrli zanati, privlačili pažnju desetak tisuće znatiželjnih posjetitelja Subotine po starinski, pučke fešte u Storemu grode Buzetu.

Slavlje grajana počelo je jušto u pudan tradicionalnim kampelanjem, supenjem grodske bande i kada je sindako od Buzeta Valter Flego na Velim vratima zdinav zastava. Glasnik je pritom jasno dao do znanja da su u Stari grad svi dobrodošli, no za onoga tko ne bude jeo, pio i dobro se zabavio tu mjesta nema! Nakon jasno i glasno izrečenih uputa fešta je mogla početi. Već samim prolaskom kroz Vela ili, pak, Mala vrata vremenski stroj vraćao je ljude stotinjak godina unatrag. Zvuci harmonike, bajsa i klarineta dopirali su sa svih strana i prizivali goste da s njima zapjevaju pjesme od starine. Kako bi roditelji barem na jedan dan mogli biti bezbrižni, svoju su djecu mogli uputiti u čardin za utrke i školicu store nebrojalnice i igri ud jen bot: šćike, laštik, slipac, prhčanje, ne burela. Na Veli šterni su se prežentali medigi, a uzad Vele crekve su igrali na pljočke. Pučki teatro iz Buzeta je i to letu nasmijav s predstavom "Se i saku", a Mali cirkus čarobnega klebuka je mađijav. U palaci Bigatto je prežentan libro za utroke "Štorja o Buzetskome rićine". Pekari na ognjištu dubro su se sputili – se su iskali bakon teplega kruha s fetom domaćega pršuta i sira. Ispred Muzeja sudionici Male škole ručnih radova Programa pomoći u kući i Dnevnog boravka su pukazali kaj su i kako šivali zadnjih meseci. Na Loparu je sopev Kvartet Valjak, a na Veli šterni Talijani iz Galižane su prežentali starinske plese. I etno skupina Gaja iz Umaga je plesala po starinski. Na kraju su se preženatli anka artišti z ugnjen.

I anka ta bot, magari ki je bilo teplo kako nikad do sada, nubeniga ni premilo doma, se su uživali i se vadili kako su živeli Istarski judi…