Grad Buzet

Lokve su izuzetno važne kao mali centri bioraznolikosti u mediteranskom području, istaknuo je Slavko Brana, botaničar i stručni suradnik Javne ustanove "Natura Histrica" na edukativnoj radioni održanoj u petak pored lokve u Vrhu. Radionica je održana u sklopu ekološke akcije "Neka moja Istra blista" Turističke zajednice Istarske županije, čija su tema ove godine: Lokve. Namijenjene su djeci školskog i predškolskog uzrasta, pa su priliku da nauče o važnosti očuvanja lokvi i koje se sve životinjske vrste u njima kriju dobili učenice Područnog odjeljenja Vazmoslava Gržalje u Vrhu.

- Eko sustav lokve je ugrožen. Čovijek, naime, vodu iz lokve više ne koristi za piće ili za pojenje blaga. Pogrešna razmišljanja o lokvama kao leglu komaraca dovela su do toga da se one masovno zatrpaju, time praktički i nestanu. Njihovim nestankom nestaje jedan biljni i životinjski svijet koji ipak treba čuvati, kazao je Brana. Dodaje da je lokva u Vrhu jako dobro očuvana. Posebna je po staništu velikog vodenjaka, rijetke takozvane kišobran vrste.

- Ako zaštitimo velikog vodenjaka, onda smo zaštitili kompletno stanište i stotinjak vrsta koje žive s njim, kazao je Brana naglašavajući kako smo takva staništa dužni čuvati, naročito od 1. srpnja kada Hrvatska ulazi u Europsku uniju. Naime, ulaskom u Europsku uniju lokve se štite automatizmom. U sistem zaštite uć će i nekoliko lokvi s Buzeštine. Izvještaj se EU podnosi svakih šest godina. Ukoliko se lokve u tom periodu ne očuvaju, lokalna zajednica mora dobro argumentirati zašto to nije učinjeno, pojasnio je Brana.

Prema njegovim saznanjima na Buzeštini ima dosta dobro očuvanih lokvi. Točan broj znat će se nakon izrade katastra koji je trenutno u izradi. Nekad je u Istri bilo više od dvije tisuće lokvi. Danas, kvalitetno očuvanih poput one u Vrhu ima tek nekoliko stotina.

- Ruralni ambijent Istre, važan za razvoj turizma, ne čine samo suhozidi i kažuni već živi svijet. Ako  to izgubimo, ruralni ambijent može postati muzej, drži Brana.  

Botaničar i stručni suradnik Javne ustanove "Natura Histrica" djeci je pojasnio zašto se u lokve ne smije staviti crvene ribice i američke kornjače. Obe vrste životinja su proždrljive te uništavaju postojeći žvotinjski svijet u vodi.

Eto što su upamtili osnovnoškolci.

- Naučila sam puno toga što nisam znala. U lokvi u Vrhu žive vodenjaci, zaštićena životinjska vrsta. Zato moramo čuvati lokve, kazala je Martina Černeka (13).

- U lokve ne smiijemo bacati kornjače i crvene ribice jer one pojedu sve druge životinjske vrste, upamtila je Lucia Fabijančić (11).

- Lokva je u prošlosti bila veća. Lani je bila suša pa je nivo vode bio nizak. Ove godine je napadalo mnogo kiše pa sada životinje imaju ponovno dovoljno vode, podsjetila je na hirovitost prirode učenica 8. razreda Ines Marušić

- Nekada su lokve zatrpavali jer su željeli napraviti njive od njih s obzirom da je područje oko njih jako plodno. Poslije su ih zatrpavali i zbog komaraca odnosno bolesti malarije, saznali smo od učenice 8. razreda Tine Fabijančić.