Veliki vodenjak ponos lokve u Vrhu
09.06.2013.
Lokve su izuzetno važne kao mali centri bioraznolikosti u mediteranskom području, istaknuo je Slavko Brana, botaničar i stručni suradnik Javne ustanove "Natura Histrica" na edukativnoj radioni održanoj u petak pored lokve u Vrhu. Radionica je održana u sklopu ekološke akcije "Neka moja Istra blista" Turističke zajednice Istarske županije, čija su tema ove godine: Lokve. Namijenjene su djeci školskog i predškolskog uzrasta, pa su priliku da nauče o važnosti očuvanja lokvi i koje se sve životinjske vrste u njima kriju dobili učenice Područnog odjeljenja Vazmoslava Gržalje u Vrhu.
- Eko sustav lokve je ugrožen. Čovijek, naime, vodu iz lokve više ne koristi za piće ili za pojenje blaga. Pogrešna razmišljanja o lokvama kao leglu komaraca dovela su do toga da se one masovno zatrpaju, time praktički i nestanu. Njihovim nestankom nestaje jedan biljni i životinjski svijet koji ipak treba čuvati, kazao je Brana. Dodaje da je lokva u Vrhu jako dobro očuvana. Posebna je po staništu velikog vodenjaka, rijetke takozvane kišobran vrste.
- Ako zaštitimo velikog vodenjaka, onda smo zaštitili kompletno stanište i stotinjak vrsta koje žive s njim, kazao je Brana naglašavajući kako smo takva staništa dužni čuvati, naročito od 1. srpnja kada Hrvatska ulazi u Europsku uniju. Naime, ulaskom u Europsku uniju lokve se štite automatizmom. U sistem zaštite uć će i nekoliko lokvi s Buzeštine. Izvještaj se EU podnosi svakih šest godina. Ukoliko se lokve u tom periodu ne očuvaju, lokalna zajednica mora dobro argumentirati zašto to nije učinjeno, pojasnio je Brana.
Prema njegovim saznanjima na Buzeštini ima dosta dobro očuvanih lokvi. Točan broj znat će se nakon izrade katastra koji je trenutno u izradi. Nekad je u Istri bilo više od dvije tisuće lokvi. Danas, kvalitetno očuvanih poput one u Vrhu ima tek nekoliko stotina.
- Ruralni ambijent Istre, važan za razvoj turizma, ne čine samo suhozidi i kažuni već živi svijet. Ako to izgubimo, ruralni ambijent može postati muzej, drži Brana.
Botaničar i stručni suradnik Javne ustanove "Natura Histrica" djeci je pojasnio zašto se u lokve ne smije staviti crvene ribice i američke kornjače. Obe vrste životinja su proždrljive te uništavaju postojeći žvotinjski svijet u vodi.
Eto što su upamtili osnovnoškolci.
- Naučila sam puno toga što nisam znala. U lokvi u Vrhu žive vodenjaci, zaštićena životinjska vrsta. Zato moramo čuvati lokve, kazala je Martina Černeka (13).
- U lokve ne smiijemo bacati kornjače i crvene ribice jer one pojedu sve druge životinjske vrste, upamtila je Lucia Fabijančić (11).
- Lokva je u prošlosti bila veća. Lani je bila suša pa je nivo vode bio nizak. Ove godine je napadalo mnogo kiše pa sada životinje imaju ponovno dovoljno vode, podsjetila je na hirovitost prirode učenica 8. razreda Ines Marušić
- Nekada su lokve zatrpavali jer su željeli napraviti njive od njih s obzirom da je područje oko njih jako plodno. Poslije su ih zatrpavali i zbog komaraca odnosno bolesti malarije, saznali smo od učenice 8. razreda Tine Fabijančić.