Grad Buzet

Budućnost tartufarstva u Istri ovisi o pravilnom gospodarenju prostorom, rečeno je na jučerašnjem seminaru u Buzetu, gdje su predavanje održali talijanski stručnjaci koji se bave uzgojem crnog tartufa i proučavanjem njegova staništa. Tom su prilikom Agencija za ruralni razvoj Istre i talijanska Agencija za usluge u poljoprivredno prehrambenom sektoru regije Marche potpisale Sporazum o suradnji s naglaskom na uzgoju tartufa i očuvanju njegova staništa. Smjernice za to trebao bi dati Centar za gljivarstvo čija je lokacija predviđena u Vrhu. - Centrom će se regulirati problematika uzgoja, sadnje, lova pa i samog trgovanja. I to na način da se napravi katastar područja uzgoja te da se omogući mikorizacija našeg autohtonog bilja s istarskim tarufima, kazao je direktor AZZRI-a, Graciano Prekalj. Time će se omogućiti uzgoj crnog tartufa, prilikom čega dobro će doći tridesetogodišnje iskustvo supotpisnika iz Italije. - Pored razmjene znanja i znanstvenih istraživanja, bit će moguće realizirati zajedničke projekte kako bi njima povlačili sredstva. S jedne strane jer Hrvatska ulazi u Eurospku uniju, a s druge jer regija Marche razvija plan uzgoja za kompletnu Jadransko-jonsku regiju, istako je Gianluca Carrabs, direktor Agencije za usluge u poljoprivredi – prehrambenom sektoru regije MarcheTartufarstvo je pošumljavanje. Ovdje imamo i ekonomske efekte. Na jednom hektaru godišnje je u Italiji moguće proizvesti od 30 do 50 kilograma crnih tartufa. S druge strane, ovime se dobiva i zaštita staništa. Međutim, svaka se vrsta tartufa mora uzgajati na svoj način, rečeno je na predavanju. - Crni, ljetni tartuf nije zahtjevan. Sam stvara put, leglo, producirajući poseban hormom koji pali okolnu travu i uništava druge gljive i mikroorganizme. Za razliku od crnog tartufa, bijeli se ponaša poput kraljica. Zato su mu potrebne sluge, čiju važnost poznajemo. Međutim, još uvijek nisu nepoznate pojedine funkcija tih takozvanih sluga. Razlog je to nemogućnosti uzgoja bijelog tartufa, rekao je Gianluigi Gregori, direktor Eksperimentalnog centra za tartufarstvo iz Sant'Angela in Vado – ASSAM Pravilnim gospodarenjem prostorom, moglo se danas čuti, budućnost tartufasrtva u Istri ne će biti upitna. Jedan od razloga drastičnog smanjenja količine bijelog tartufa u dolini rijeke Mirne, drži Gilberto Bragato iz talijanskog centra za proučavanje odnosa biljke i tla, jest izgradnja akumulacije Butoniga. - Akumulacija je promijenila hirodološku ravnotežu. Ali to je pitanje izbora: tartufasrtvo ili jezero, odnosno turizam. Pored toga, novo korito rijeke Mirne napravljeno je kako bi se "makla" voda iz doline. Time je voda oduzeta i tartufima. Zato bi se trebalo, u određenim godišnjim dobima, vodu vratiti u staro korito, smatra Gilberto Bregato, predstavnik Centra za proučavanje odnosa biljke i tla, Gorizia. Važan trenutak za tartufe je između listopada i studenog. U tom periodu voda donosi tarufima novi materijal, zaključuje Bregato.Stoga je cilj seminara, rekla je direktorica TZ Grada Buzeta Nada Prodan Mraković, da se Grad i njegova Turistička zajednica ne bave samo promocijom već i zaštitom staništa, a u budućnosti i uzgojem crnog, odnosno bijelog tartufa. - Riječ je o dugoročnom razvoj i znanstvenom pristupu, zaključuje Prodan Mraković. Zato će Grad Buzet AZRRI-ju dodjeliti napušten prostor u Vrhu.- Želimo da u ovom prostoru zaživi pravi centar. Pritom ne mislim samo na laboratorij već na centar gdje će se sa znanstvenog stajališta razvijati budućnost razvoja, ali i očuvanja staništa tartufa, rekao je buzetski gradonačelnik Valter Flego.