Grad Buzet

"Statuti su zbirke propisa što ih u okviru svoje autonomije donose stanovnici naselja na višem stupnju razvoja. Oni ne sadrže samo odredbe za budućnost, već su kodificirani oblik postojećeg običajnog prava, odnosno registracija načina na koji su se do tada rješavali određeni sporovi. Mješavina su lokalnog i mletačkog prava, istaknuo je citirajući dr. Danila Klena mr. sc. Jakov Jelinčić na promociji pretiska najstarijeg sačuvanog rukopisa "Buzetskog statuta" iz 1435. godine, 4. knjige u ediciji "Kolana od Statuti", održanoj u buzetskom Zavičajnom muzeju. Projekt "Kolana od Statuti" inicirala je i provodi Istarska županija, a Grad Buzet četvrti je grad u Istri uključen u njegovu realizaciju.

- Buzet i njegovi stanovnici mogu biti ponosni što se mogu pohvaliti da je pretisak Statuta što su ga njihovi preci donijeli 1435. godine ugledao svjetlo dana. Dokazali su time ujedno da znaju cijeniti svoju prošlost. Dok je Amerika bila sakrivena očima Europe, Buzet je kao i mnogi naši gradovi imao ne samo Statut nego mnoge druge knjige i isprave, naglasio je Jelinčić, koji je sudjelovao u pripremi prethodnih izdanja objavljenih u ediciji "Kolana od Statuti". Zahvalio se Istarskoj županiji koja financijski pomaže ovaj projekt od samog početka, gradovima čiji su statuti tiskani i Državnom arhivu u Pazinu koji je odobrio skeniranje Buzetskog statuta i objavljivanje pretiska.

Talijanskim plesom Saltarello iz 15. stoljeća, pulska skupina za ranu glazbu Trobadorz uvela je u ugođaj vremena u kojem je nastao rukopis "Buzetskog statuta".

- Izuzetno mi je drago da se Buzet pridružio zajednici gradova koji su odlučili objaviti pretiske svojih najstarijih pisanih statuta, istaknuo je uvodno gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić.

Župan Valter Flego pozvao je i ostale istarske gradove ili općine koji to još nisu učinili da se pridruže ovoj kompoziciji, ediciji "Kolana od Statuti".

- Od same ideje kada je Grad Buzet prihvatio prijedlog i inicijativu dr. Nevena Budaka i županijskog pročelnika Vladimira Torbice da "Buzetski statut" nakon dvigradskog, vodnjanskog i novigradskog, postane sljedeći kamen u dragocjenoj kolani istarskih statuta, do njezine realizacije prošlo je gotovo pet godina, istaknula je resorna gradska pročelnica Elena Grah Ciliga.

Povjesničar Josip Banić autor studije "Buzet; Nepokolebljivi bastion kontinentalne Istre" objavljene u pretisku Buzetskog statuta, govorio je o vremenu u kojem je nastajao Buzetski statut, o povijesnom aspektu Buzeštine od ranog srednjeg vijeka do ranog novog vijeka. Branka Poropat govorila je o svojoj ulozi u zahtjevnom projektu, a ta je bila prepisati Buzetski statut (Statuta Pinguenti ili Statuta castri Pinguenti) iz 15. stoljeća i tekst prirediti za objavljivanje po suvremenim načelima egdotike.

Treću uvodnu studiju pravnog karaktera "Zrcalni odrazi: Buzetski statut, njegovi uzori i pravni srodnici" napisala je Nella Lonza. Autorica je bila spriječena nazočiti promociji, pa je njen tekst pročitala urednica prvog statuta iz Kolane Tajana Ujčić.

- Prihvaćen od strane buzetskog Velikog vijeća i sudaca kao predstavnika buzetske zajednice 31. kolovoza 1435. godine, "Buzetski statut" ostao je na snazi kroz čak 350 godina sve dok pod naletima Napoleona nije propala Mletačka država. Postao je snažan, neosporni biljeg domaćeg identiteta. Bez obzira što je donesen u vrijeme kada je kaštel bio dio mletačkih posjeda u Istri i što bez daljnjega nosi i mletački i akvilejski pečat, u njemu se ponajprije regulira ono što je bitno za zajednicu stanovnika neovisno o tome koja je vrhovna vlast tada upravljala gradom, prenijela je Ujčić te citirala zapis iz Buzetskog statuta koji za Buzet kaže da je - "sveopće utočište" i "majka svojih građana". Naravno, mnoga rješenja u kasnosrednjovjekovnom Buzetu bila su drugačija od današnjih; bilježniku koji bi se drznuo sastaviti lažnu ispravu trebalo je odsjeći desnicu, a psovača koji nije mogao platiti globu za svoj pogani jezik, trebalo je u odjeći tri puta baciti u izvor Sv. Ivan.

Izdavač pretiska Buzetskog statuta je Grad Buzet, urednik Neven Budak, recenzenti prof. dr. sc. Dalibor Čepulo i prof. dr. sc Ivan Jurković. Reprezentativno izdanje velikog formata koja obuhvaća petstotinjak stranica tiskano je u firmi Denona Zagreb. (Preuzeto iz Glasa Istre. Napisala Gordana Čalić Šverko)