Grad Buzet

U svibnju 2011. godine Pučko otvoreno učilište Augustina Vivode i Mira Jasprica iz Rijeke, dotadašnja vlasnica ostavštine strastvenog kolekcionara Slavomira Cerovca, sklopili su Ugovor o kupoprodaji kojim se za potrebe Zavičajnog muzeja u Buzetu otkupljuje navedena ostavština. Za šestotinjak većih i preko dvije tisuće manjih predmeta Grad Buzet je osigurao potrebnih 200-injak tisuća kuna, a dio povijesnih predmeta večeras je, na blagdan Sv. Marije Male po kojem se slavi Dan Grada Buzeta, predstavljen na izložbi u buzetskom Zavičajnom muzeje. Izložbu je otvorio buzetski gradonačelnik Valter Flego.

- Slavomir Cerovac (1902. – 1979.), na Buzeštini poznat kao Miro Blažinčić, bio je jedan od utemeljitelja i prvi djelatnik Zavičajnoga muzeja u Buzetu, koji je u njemu radio više od jednog desetljeća, do 1972. godine. Neumorno je prikupljao muzejsku građu za potrebe Muzeja, a stvarao je i vlastitu zbirku predmeta koje je pronalazio u Buzetu i bližoj okolici. Prema zapisima na nekima od njih, čini se da je prve primjerke prikupio još tamo oko 1950.g., te se time nastavio baviti sve do preseljenja u Opatiju  sredinom 70-ih godina prošloga stoljeća. U navedenom vremenu sakupio je sadržajno bogatu i brojčano opsežnu ostavštinu, koja tematskim karakterom predmeta pokriva različite aspekte života i rada, od etnografskih predmeta ruralnog stanovništva do zametaka građanskog života, kazao je predstavljajući tvorca zbirke kustos Muzeja, Saša Nikolić.

Višekratnim pregledima zbirke, a posebno popisivanjem  predmeta u cilju njihova otkupa, zajedno  sa djelatnicama  Povijesnog muzeja Istre u Puli Katarinom Pocedić i Lanom Skuljan, ustanovljeno je da navedena ostavština sadrži devetnaest manjih zbirki ili tematskih cjelina: namještaj, vatreno oružje i pribor, hladno oružje i pribor, satove, glačala, mlince za kavu, tabakere, lule, fenjere, svijećnjake i svjetiljke, etnografske predmete, sakralne predmete, slike i okvire, medalje, plakete, odličja, privjeske, značke, knjige i časopise, mini bočice s alkoholnim pićima, arheološke ostatke i predmete različite namjene. Tu su i neki kuriozitetni predmeti: kutije šibica i cigareta, omoti u kojima je bilo omotano razno voće, najčešće naranče i limuni, različiti stari dokumenti, papirnati novac, te audio zapisi na magnetofonskim trakama koje tek treba preslušati i otkriti koje se bogatstvo nematerijalne baštine u njima krije.

Dosadašnji rad na ostavštini Mira Blažinčića pokazao je kako je velika većina predmeta srednjoeuropske provenijencije, ali ih ima i iz drugih krajeva, s područja Mediterana, dalekog istoka i Amerike. Kronološki, uz manji broj nešto starijih artefakata i arheološku građu, (predmeti) pokrivaju vremenski raspon od kraja XVIiI. do sredine XX. stoljeća, kazao je Nikolić

Kao predmete s posebnom važnošću izdvojio je kaminski sat u empire (ampir) stilu pogonjen na oprugu izrađen od tokarenog, rezbarenog i pozlaćenog drva na rad je bečkog urara Tobiasa Flashgea koji je djelovao između 1788. i 1831. godine. Iz istog je razdoblja i džepni sat londonskog urara Georga Priora.

- Pravi raritet su i zidni satovi pogonjeni utezima, sa ukrasnim pločama izrađenim od željeza ili drveta, željeznih ili mesinganih mehanizama. Spomenimo i revolver s bubnjem za 10 metaka oružara Maurice Arenda iz Liegea koji je oružje proizvodio između 1857. i 1889. godine i u to vrijeme prijavio 10 patenata za revolvere. Na koži jednog od spremnika za barut je prešani žig Teophilus Richard, tvornice koja je Birmighamu u Engleskoj počela proizvoditi oružje još 1810. godine. Tih i takvih predmeta, naravno ima još, ali osobit značaj ove zbirke leži upravo u činjenici da ju je njen utemeljitelj i prvotni vlasnik najvećim dijelom prikupio baš na području Buzeštine, pa ona kao takva svjedoči o jednom aspektu života građanskog Buzeta s prijelaza iz XIX. u XX.st., upravo u ono vrijeme koje nastojimo na neki način oživiti "Subotinom po starinski", a koji do sada možda i  nije bio toliko poznat, kazao je Nikoli.

Bivša vlasnica zbirke, Mira Jasprica, nije mogla prisustvovati otvaranju izložbe no telegramom je prisutnima poručila: "Toplo zahvaljujem Gradu Buzetu i gospodinu Nikoliću što su omogućili da djelo moga oca nastavi živjeti".

- Kad je prvi put Mira Jasprica došla do Grada i kad smo pogledali prašnjavu zbirku, odmah nam je bilo jasno što trebamo učiniti: bilo kojim naporom i načinom zadržati ju u Buzetu. To smo i učinili, kazao je prilikom otvaranja izložbe gradonačelnik Flego. Pritom se zahvalio gospođi Miri izrazivši zadovoljstvo što je shvatila vrijednost zbirke, te da ona vrijedi kao cjelina.

- Nije dozvolila da se ta zbirka raskomada i završi u različitim dijelovima Hrvatske, Europe, već su predmeti ostali u Buzetu. To nas naročito veseli, kazao je Flego.