Grad Buzet
Poziv na prekograničnu ekskurziju projekta REVITAS
18.10.2010.
Grad Buzet, partner u Projektu REVITAS, poziva Vas na prvu prekograničnu ekskurziju projekta REVITAS u organizaciji Zavoda za zaštitu kulturne baštine Slovenije na temu "Revitalizacije istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu" u sklopu Operativnog programa IPA Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013., koja će se održati u srijedu, 3. studenog 2010.godine.Stručna ekskurzija namjenjena je svim zainteresiranim građanima, obrtnicima te osobama iz javnog i privatnog sektora, koji se u svom području djelovanja bave navedenom tematikom, te se žele pobliže upoznati s primjerima iz dobre prakse zaštite, obnove i revitalizacije kulturne baštine Slovenije. Odabranim programom ekskurzije posjetiti će se i predstaviti tri odabrana primjera obnove kulturnih spomenika s određenom namjenom, s ciljem predstavljanja novog pristupa revitalizacije tog područja.Ekskurzija je besplatna za sve sudionike, a prijava je obvezna zbog ograničenog broja sudionika. Ukoliko ste zainteresirani, molimo Vas da prijavu izvršite na telefon: 052 /662 726 (int.108) ili na e-mail: meri.vivoda@buzet.hr, najkasnije do 21. listopada 2010. godine.DETALJAN PROGRAM EKSKURZIJE- HR
OKUPLJANJE u 10. SATI
U Sočergi ispred gostione (Sočerga br. 1) i polazak sa autobusom.
RAZGLEDAVANJE MIHINE FARME U PISARIMA BR. 5
Materijalna baština Mihine farme predstavlja dio prošlosti unutrašnjosti slovenske Istre. Građevine svjedoče o razvoju farme od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Cjelina farme ilustrira životno okruženje obiteljske jedinice najsiromašnijeg segmenta ruralnog stanovništva u zaleđu Kopra. Jednako je važna kao i prikaz tradicionalne lokalne arhitekture, koja je unatoč siromaštvu, održala kreativnost, vidljivu i kod estetskog izraza. Mihina farma je ove godine dobila status kulturnog spomenika lokalnog značaja.
Nakon desetljeća opustošenosti farmu je otkupio sadašnji vlasnik g. Vinko Župančič. Namjerava je urediti u osobnu smještajnu jedinicu, koja će tijekom uređivanja i po potrebi biti dostupna javnosti.
Vlasnik i sam svjestan kulturne izražajnosti svog objekta odlučan je da što više održava integritet spomenika. U suradnji s Zavodom za zaštitu kulturne baštine slovenije napravljen je program očuvanja koji uključuje zahtjeve za održavanjem i prezentacijom materijalne baštine kulturnog spomenika, poštujući potrebe suvremenog života, što pretpostavlja i uvođenje nekih novih elemenata.
RAZGLEDAVANJE BRŽANOVE FARME U SMOKVICI I PREZENTACIJA NJEZINE OBNOVE
Bržanova farma ima status kulturnog – etnološkog spomenika lokalnog značaja od 1993. godine, a zbog svojih posebnosti, već je u popisu kulturnih spomenika od nacionalnog značaja. Pripada među najatraktivnije seoske kuće u slovenskoj Istri, klasificirana je i među stotinama prekrasnih seoskih kuća u Sloveniji. Cjelina predstavlja izvanredan primjer proširene farme obiteljskog gospodarstva, a još danas je živi svjedok nekadašnjeg načina života u tim zajednicama. Također predstavlja primjer zanimljivog arhitektonskog projektiranja, mnogih prijelaza i veza, a stvaranje kamena i drvenih dijelova predstavljaju slikovit prikaz tradicionalne arhitekture, prilagođene okolišu u proporcijama, materijalima, dizajnu i iznimne ljepote jednostavnosti i rustikalnosti.
Ubrzo nakon drugog svjetskog rata, farma je bila napuštena te je četiri desetljeća propadala. 1998. godine, općina Kopar je otkupila središnji objekt i u isto vrijeme je započela kampanja interventne spomeničko-zaštitne obnove. Obnovljenim dijelom farme upravlja Seoska zajednica Smokvica koja je svjesna njezine kulturne i estetske vrijednosti, zbog čega planiraju tamo osnovati svoje sjedište, muzejske kolekcije, a i namjeravaju koristiti prostore za provedbu kulturnih i drugih relevantnih događaja. Međutim, za potpunu zaštitu etnoloških spomenika je potrebna prezentacija baštine kao cjeline. Stoga općina Kopar planira kupnju južnog gospodarskog dijela koji neumoljivo propada, što bi se revitaliziralo o obliku novog kulturno turističkog odredišta.
RAZGLEDAVANJE SELA ABITANTI IN PREZENTACIJA PROJEKTA "ABITANTI"
Abitanti imaju status kulturnog – naseobinskog spomenika od 1987. godine. 2003. godine selo je bilo uključeno u istoimeni projekt, koji je proveden u okviru programa PHARE prekogranične suradnje Slovenija/Italija, fond za male projekte. Cilj ovog projekta bio je pripremiti temelje za revitalizaciju tradicionalnog istarskog sela s ciljem očuvanja kulturne baštine kao njezine najveće kvalitete i kao vrijednog potencijala razvoja cijelog područja. Glavna zadaća projekta bili su: osigurati načine zaštite objekata s ciljem zaustavljanja propadanja kulturne baštine i planiranja oživljavanja sela uvođenjem novih programa. Projektne aktivnosti su provedene putem četiri radionice: očuvanje baštine, poljoprivredna savjetovanja, arhitektonske i umjetničke (likovne glazbene) radionice. Sve radionice su se provele u bliskoj suradnji s vlasnicima nekretnina. Rezultati projekta prikazani su u završnoj publikaciji u 2004 godine.
Projektni koncipirani su kao vrlo konkretni, da bi u što kraćem roku pridonosili kvalitetnom (održivom) razvoju sela. Svjesni smo, da je put do ostvarivanja ciljeva dug, težak i neizvjestan. Uspjeh ovisi o mjeri, u kojoj je naša tvrtka sposobna takve programe razumjeti, prihvatiti i provesti. Uspješno revitalizirani Abitanti mogli bi postati uzorni primjerak za prezentacije i ostalih naseobinskih spomenika.Zaključak ekskurzije u Peričevom podrumu, vjerovatno u 16 sati. DETALJAN PROGRAM EKSKURZIJE - SLOVABILO na prvo čezmejno ekskurzijo projekta REVITAS
Revitalizacija istrskega podeželja in turizma na istrskem podeželju v okviru operativnega programa IPA Slovenija – Hrvaška 2007 – 2013
v sredo, dne 3. 11. 2010.
PROGRAM
ZBOR OB 10. URI
v Sočergi pred gostilno (Sočerga št. 1) in odhod z avtobusom.
OGLED MIHOTOVE DOMAČIJE V PISARIH ŠT. 5
Materialna dediščina Mihotove domačije ohranja del preteklosti najbolj odmaknjenega dela Slovenske Istre. V stavbah je zapisan razvoj domačije vsaj od sredine 19. do sredine 20. stoletja. Celota ilustrira življenjsko okolje družinske skupnosti najrevnejšega sloja kmečkega prebivalstva v koprskem zaledju. Enako je pomembna kot prikaz tradicionalnega lokalnega stavbarstva, ki je kljub revščini ohranilo kreativnost, tudi v iskanju estetskega izraza. Mihotova domačija je letos pridobila status kulturnega spomenika lokalnega pomena.
Po večdesetletni opuščenosti je domačijo odkupil sedanji lastnik g. Vinko Župančič. Namerava jo urediti v lastno bivalno enoto, ki bo v delu in po potrebi dostopna tudi za javnost. Ker ceni njeno kulturno pričevalnost, je trdno odločen, da čimbolj ohrani integriteto spomenika. V sodelovanju z njim je bil izdelan konservatorski program, ki vsebuje zahteve po ohranitvi in presentaciji materialne substance kulturnega spomenika, obenem pa upošteva sodobne bivalne potrebe, ki pomenijo vnos tudi novih elementov.
OGLED BRŽANOVE DOMAČIJE V SMOKVICI IN PREDSTAVITEV NJENE OBNOVE
Bržanova domačija ima status kulturnega – etnološkega spomenika lokalnega pomena od leta 1993, zaradi visoke pričevalnosti pa je že uvrščena v seznam kulturnih spomenikov državnega pomena. Spada med najzanimivejše kmečke domove v Slovenski Istri, uvrščena je celo med sto najlepših kmečkih hiš na Slovenskem. Celota je čudovit primer domačije razširjene kmečke družine in še danes živo priča o nekdanjem načinu življenja znotraj take skupnosti. Zanimivo je tudi stavbno oblikovanje; številni prehodi in povezave, kot tudi oblikovanje kamnitih in lesenih delov so slikovit prikaz tradicionalnega stavbarstva, prilagojenega okolju v proporcih, materialih, oblikovanju ter enkratno lepega v svoji preprostosti in rustikalnosti.
Kmalu po koncu druge svetovne vojne se je domačija izpraznila in nato propadala dobra štiri desetletja. Leta 1998 je Mestna občina Koper odkupila osrednji objekt in istočasno je stekla akcija interventne spomeniškovarstvene obnove. Z obnovljenim delom domačije upravlja Vaška skupnost Smokvica, ki se zaveda njene kulturne in estetske vrednosti. Načrtujejo vnos svojega sedeža, muzejske zbirke, namenjajo jo tudi izvajanju kulturnih in drugih ustreznih prireditev. Vendar je za popolno ohranitev etnološkega spomenika potrebna presentacija celote. Mestna občina Koper trenutno načrtuje odkup južnega gospodarskega dela, ki nezadržno propada in ga bo treba oživiti z novo, kulturno turistično namembnostjo.
OGLED VASI ABITANTI IN PREDSTAVITEV PROJEKTA "ABITANTI"
Abitanti imajo status kulturnega – naselbinskega spomenika od leta 1987. Leta 2003 je bila vas vključena v istoimenski projekt, ki se je izvajal v okviru programa PHARE: čezmejno sodelovanje Slovenija/Italija, sklad za male projekte. Cilj tega projekta je bil, pripraviti temelje za revitalizacijo tradicionalne istrske vasi tako, da se ohrani kulturna dediščina kot njena največja kvaliteta in obenem kot dragocen potencial za razvoj kraja. Glavni nalogi projekta sta bili: predvideti načine fizične zaščite objektov, da bi zaustavili propadanje kulturne dediščine ter načrtovanje oživitve vasi z vnosom novih programov. Naloge smo izvedli s pomočjo štirih delavnic: konservatorske, kmetijsko svetovalne, arhitekturne in umetniške (likovno glasbene). Vse delavnice so potekale v tesnem sodelovanju z lastniki nepremičnin. Rezultati dela so predstavljeni v zaključni publikaciji leta 2004.
Naloge v projektu so bile zamišljene kot zelo konkretne, da bi čimprej doprinesle k kvalitetnemu (trajnostnemu) razvoju vasi. Zavedamo pa se, da je pot do uresničitve zastavljenih ciljev še dolga, težka in negotova. Uspeh je odvisen od tega, v kolikšni meri je naša družba sposobna take programe razumeti, sprejeti in izpeljati. Uspešno revitalizirani Abitanti bi lahko postali vzorčen primer za prezentacije še drugih naselbinskih spomenikov .
ZAKLJUČEK EKSKURZIJE V PERIČEVI KLETI, predvidoma ob 16 uri.
OKUPLJANJE u 10. SATI
U Sočergi ispred gostione (Sočerga br. 1) i polazak sa autobusom.
RAZGLEDAVANJE MIHINE FARME U PISARIMA BR. 5
Materijalna baština Mihine farme predstavlja dio prošlosti unutrašnjosti slovenske Istre. Građevine svjedoče o razvoju farme od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Cjelina farme ilustrira životno okruženje obiteljske jedinice najsiromašnijeg segmenta ruralnog stanovništva u zaleđu Kopra. Jednako je važna kao i prikaz tradicionalne lokalne arhitekture, koja je unatoč siromaštvu, održala kreativnost, vidljivu i kod estetskog izraza. Mihina farma je ove godine dobila status kulturnog spomenika lokalnog značaja.
Nakon desetljeća opustošenosti farmu je otkupio sadašnji vlasnik g. Vinko Župančič. Namjerava je urediti u osobnu smještajnu jedinicu, koja će tijekom uređivanja i po potrebi biti dostupna javnosti.
Vlasnik i sam svjestan kulturne izražajnosti svog objekta odlučan je da što više održava integritet spomenika. U suradnji s Zavodom za zaštitu kulturne baštine slovenije napravljen je program očuvanja koji uključuje zahtjeve za održavanjem i prezentacijom materijalne baštine kulturnog spomenika, poštujući potrebe suvremenog života, što pretpostavlja i uvođenje nekih novih elemenata.
RAZGLEDAVANJE BRŽANOVE FARME U SMOKVICI I PREZENTACIJA NJEZINE OBNOVE
Bržanova farma ima status kulturnog – etnološkog spomenika lokalnog značaja od 1993. godine, a zbog svojih posebnosti, već je u popisu kulturnih spomenika od nacionalnog značaja. Pripada među najatraktivnije seoske kuće u slovenskoj Istri, klasificirana je i među stotinama prekrasnih seoskih kuća u Sloveniji. Cjelina predstavlja izvanredan primjer proširene farme obiteljskog gospodarstva, a još danas je živi svjedok nekadašnjeg načina života u tim zajednicama. Također predstavlja primjer zanimljivog arhitektonskog projektiranja, mnogih prijelaza i veza, a stvaranje kamena i drvenih dijelova predstavljaju slikovit prikaz tradicionalne arhitekture, prilagođene okolišu u proporcijama, materijalima, dizajnu i iznimne ljepote jednostavnosti i rustikalnosti.
Ubrzo nakon drugog svjetskog rata, farma je bila napuštena te je četiri desetljeća propadala. 1998. godine, općina Kopar je otkupila središnji objekt i u isto vrijeme je započela kampanja interventne spomeničko-zaštitne obnove. Obnovljenim dijelom farme upravlja Seoska zajednica Smokvica koja je svjesna njezine kulturne i estetske vrijednosti, zbog čega planiraju tamo osnovati svoje sjedište, muzejske kolekcije, a i namjeravaju koristiti prostore za provedbu kulturnih i drugih relevantnih događaja. Međutim, za potpunu zaštitu etnoloških spomenika je potrebna prezentacija baštine kao cjeline. Stoga općina Kopar planira kupnju južnog gospodarskog dijela koji neumoljivo propada, što bi se revitaliziralo o obliku novog kulturno turističkog odredišta.
RAZGLEDAVANJE SELA ABITANTI IN PREZENTACIJA PROJEKTA "ABITANTI"
Abitanti imaju status kulturnog – naseobinskog spomenika od 1987. godine. 2003. godine selo je bilo uključeno u istoimeni projekt, koji je proveden u okviru programa PHARE prekogranične suradnje Slovenija/Italija, fond za male projekte. Cilj ovog projekta bio je pripremiti temelje za revitalizaciju tradicionalnog istarskog sela s ciljem očuvanja kulturne baštine kao njezine najveće kvalitete i kao vrijednog potencijala razvoja cijelog područja. Glavna zadaća projekta bili su: osigurati načine zaštite objekata s ciljem zaustavljanja propadanja kulturne baštine i planiranja oživljavanja sela uvođenjem novih programa. Projektne aktivnosti su provedene putem četiri radionice: očuvanje baštine, poljoprivredna savjetovanja, arhitektonske i umjetničke (likovne glazbene) radionice. Sve radionice su se provele u bliskoj suradnji s vlasnicima nekretnina. Rezultati projekta prikazani su u završnoj publikaciji u 2004 godine.
Projektni koncipirani su kao vrlo konkretni, da bi u što kraćem roku pridonosili kvalitetnom (održivom) razvoju sela. Svjesni smo, da je put do ostvarivanja ciljeva dug, težak i neizvjestan. Uspjeh ovisi o mjeri, u kojoj je naša tvrtka sposobna takve programe razumjeti, prihvatiti i provesti. Uspješno revitalizirani Abitanti mogli bi postati uzorni primjerak za prezentacije i ostalih naseobinskih spomenika.Zaključak ekskurzije u Peričevom podrumu, vjerovatno u 16 sati. DETALJAN PROGRAM EKSKURZIJE - SLOVABILO na prvo čezmejno ekskurzijo projekta REVITAS
Revitalizacija istrskega podeželja in turizma na istrskem podeželju v okviru operativnega programa IPA Slovenija – Hrvaška 2007 – 2013
v sredo, dne 3. 11. 2010.
PROGRAM
ZBOR OB 10. URI
v Sočergi pred gostilno (Sočerga št. 1) in odhod z avtobusom.
OGLED MIHOTOVE DOMAČIJE V PISARIH ŠT. 5
Materialna dediščina Mihotove domačije ohranja del preteklosti najbolj odmaknjenega dela Slovenske Istre. V stavbah je zapisan razvoj domačije vsaj od sredine 19. do sredine 20. stoletja. Celota ilustrira življenjsko okolje družinske skupnosti najrevnejšega sloja kmečkega prebivalstva v koprskem zaledju. Enako je pomembna kot prikaz tradicionalnega lokalnega stavbarstva, ki je kljub revščini ohranilo kreativnost, tudi v iskanju estetskega izraza. Mihotova domačija je letos pridobila status kulturnega spomenika lokalnega pomena.
Po večdesetletni opuščenosti je domačijo odkupil sedanji lastnik g. Vinko Župančič. Namerava jo urediti v lastno bivalno enoto, ki bo v delu in po potrebi dostopna tudi za javnost. Ker ceni njeno kulturno pričevalnost, je trdno odločen, da čimbolj ohrani integriteto spomenika. V sodelovanju z njim je bil izdelan konservatorski program, ki vsebuje zahteve po ohranitvi in presentaciji materialne substance kulturnega spomenika, obenem pa upošteva sodobne bivalne potrebe, ki pomenijo vnos tudi novih elementov.
OGLED BRŽANOVE DOMAČIJE V SMOKVICI IN PREDSTAVITEV NJENE OBNOVE
Bržanova domačija ima status kulturnega – etnološkega spomenika lokalnega pomena od leta 1993, zaradi visoke pričevalnosti pa je že uvrščena v seznam kulturnih spomenikov državnega pomena. Spada med najzanimivejše kmečke domove v Slovenski Istri, uvrščena je celo med sto najlepših kmečkih hiš na Slovenskem. Celota je čudovit primer domačije razširjene kmečke družine in še danes živo priča o nekdanjem načinu življenja znotraj take skupnosti. Zanimivo je tudi stavbno oblikovanje; številni prehodi in povezave, kot tudi oblikovanje kamnitih in lesenih delov so slikovit prikaz tradicionalnega stavbarstva, prilagojenega okolju v proporcih, materialih, oblikovanju ter enkratno lepega v svoji preprostosti in rustikalnosti.
Kmalu po koncu druge svetovne vojne se je domačija izpraznila in nato propadala dobra štiri desetletja. Leta 1998 je Mestna občina Koper odkupila osrednji objekt in istočasno je stekla akcija interventne spomeniškovarstvene obnove. Z obnovljenim delom domačije upravlja Vaška skupnost Smokvica, ki se zaveda njene kulturne in estetske vrednosti. Načrtujejo vnos svojega sedeža, muzejske zbirke, namenjajo jo tudi izvajanju kulturnih in drugih ustreznih prireditev. Vendar je za popolno ohranitev etnološkega spomenika potrebna presentacija celote. Mestna občina Koper trenutno načrtuje odkup južnega gospodarskega dela, ki nezadržno propada in ga bo treba oživiti z novo, kulturno turistično namembnostjo.
OGLED VASI ABITANTI IN PREDSTAVITEV PROJEKTA "ABITANTI"
Abitanti imajo status kulturnega – naselbinskega spomenika od leta 1987. Leta 2003 je bila vas vključena v istoimenski projekt, ki se je izvajal v okviru programa PHARE: čezmejno sodelovanje Slovenija/Italija, sklad za male projekte. Cilj tega projekta je bil, pripraviti temelje za revitalizacijo tradicionalne istrske vasi tako, da se ohrani kulturna dediščina kot njena največja kvaliteta in obenem kot dragocen potencial za razvoj kraja. Glavni nalogi projekta sta bili: predvideti načine fizične zaščite objektov, da bi zaustavili propadanje kulturne dediščine ter načrtovanje oživitve vasi z vnosom novih programov. Naloge smo izvedli s pomočjo štirih delavnic: konservatorske, kmetijsko svetovalne, arhitekturne in umetniške (likovno glasbene). Vse delavnice so potekale v tesnem sodelovanju z lastniki nepremičnin. Rezultati dela so predstavljeni v zaključni publikaciji leta 2004.
Naloge v projektu so bile zamišljene kot zelo konkretne, da bi čimprej doprinesle k kvalitetnemu (trajnostnemu) razvoju vasi. Zavedamo pa se, da je pot do uresničitve zastavljenih ciljev še dolga, težka in negotova. Uspeh je odvisen od tega, v kolikšni meri je naša družba sposobna take programe razumeti, sprejeti in izpeljati. Uspešno revitalizirani Abitanti bi lahko postali vzorčen primer za prezentacije še drugih naselbinskih spomenikov .
ZAKLJUČEK EKSKURZIJE V PERIČEVI KLETI, predvidoma ob 16 uri.
