Grad Buzet

U vijećnici buzetskog Narodnog doma predstavljena je radna verzija Studije izvodljivosti projekta sustava odvodnje otpadnih voda na području aglomeracije Buzet. Studija do 2020. godine predviđa realizaciju investicije vrijedne oko 100 milijuna kuna i gradnju te rekonstrukciju 20 kilometara novih vodovodnih i kanalizacijskih cijevi. Čak 72% investicije planira se sufinancirati sredstvima EU fondova, dok su preostalih 28% nacionalna sredstva. Kompletna projektno tehnička dokumentacija trebala bi biti gotova do kraja lipnja ove godine.  Slijedi aplikacija projekta na EU fondove, pa je početak radova za očekivati u 2017. godini, odnosno dovršetak u 2020. godini.  

- Kada je u pitanju realizacija ovog projekta, očekivanja Grada Buzeta su velika. Budu li se brojke iz studije realizirale, bit će to najveći projekt u povijesti zaštite okoliša na području Buzeta.  Želja nam je da što veći dio stanovništva dobije priključak na javnu odvodnju. Ne samo zbog standarda većih urbanih sredina kojem težimo, već i odgovornosti za vodoopskrbu s obzirom na to da Buzeština ima više izvorišta pitke vode, rekao je buzetski gradonačelnik Siniša Žulić.

Za sada je problematika s terena usklađena i stavljena u realne okvire. Slijedećeg tjedna slijedi prezentacija Studije komisiji JASPERS (Joint Assistance in Supporting Projects in European Regions) u Zagrebu.
- Od tog će se tijela dobiti konačna potvrda obuhvata Aglomeracije Buzet na temelju čega se ide dalje u izradu projektne dokumentacije, kazao je Nenad Šikman iz mariborske tvrtke Lineal d.o.o. koja zadnjih nekoliko mjeseci provodi Studiju izvodljivosti.

Aglomeracija Buzet pored sustava vodoopskrbe i odvodnje ima još nekoliko komponenti poput pročišćavanja otpadnih voda. Pored tehnološkog rješenja nadogradnje tehnoloških linija obrade vode i mulja, treba predvidjeti odgovarajuće hidrotehničke mjere sigurnosti obrane od poplava.
- To je bitno jer teoretski rečeno, u našem referentnom periodu od trideset godina mogu se pojaviti tri kritična poplavna vala. U tom okviru, morat će se napraviti dodatne hidrološke i hidrotehničke analize. Planirani kapacitet opterećenja pročistača sa 7200 stanovnika proširuje se na 8200 stanovnika. Također, tehnološka nadogradnja u obradi mulja mora pratiti regulativu Europske unije u kojoj suha tvar sa sadašnjih 25% treba biti dignuta na 85%, istaknuo je Davor Kalčić iz Hrvatskih voda.