Grad Buzet
Izvor novih spoznaja o buzetskom kraju
26.03.2012.
"Stanovništvo i migracije iz sjeverne Istre - Buzeštine" naziv je nove knjige Ede Merlića predstavljene u petak u buzetskom Narodnom domu. Sam autor kaže kako se u istraživanje migracija na području Buzeštine upustio u nadi da će doći do spoznaje koliko je ljudi odavde iselilo i tko su oni bili. Zahvaljujući suradnicima, uspio je doći do podatka kako je u periodu od 1892. do 1941. s ovih prostora iselilo 3100 ljudi. Žene su najčešće odlazile u Italiju, muškarci u Agentnu. Oni koji se odlučili za prekooceanske zemlje vlakom bi otišli do Francuske, a zatim brodom do Amerike ili, pak, Australije. Merlić kaže kako su najčešća prezimena na ovom području Flego, Prodan i Draščić.
O knjizi je govorio i Slaven Bertoša, jedan od dvojice recenzenata. Rekao je kako se autor u knjizi dotakao vrlo značajnog perioda za sjevernu Istru, tim više što demografske teme predstavljaju vrlo značajnu komponentu za pojedina područja. Upravo je demografskim podacima autor dao veliki značaj – donosi statističke podatke i usporedbe broja stanovništva u određenim mjestima u nekoliko različitih godina. - Monografija je izvor novih spoznaja o buzetskom kraju, zaključio je Bertoša. Ivan Šverko, drugi recenzent, smatra kako autor knjigom u čitatelja budi želju za traženjem, odnosno pronalaženjem identiteta.
O značaju ove publikacije govorila je i Ana Bedrina, voditeljica podružnice Društva hrvatskih iseljenika u Puli. Ističe nedovoljno zanimanje o vođenju evidencije ljudi koji se i dan danas iseljavaju iz Hrvatske. Nigdje nije, naime, moguće pronaći podatak koliko Hrvata godišnje napušta rodnu zemlju. Problem je tim veći, navodi, što odlaze visoko obrazovani ljudi kakve Hrvatska treba.
Knjigu je pozdravio i zamjenik buzetskog gradonačelnika, Siniša Žulić. Program je obogatila Marija Ribarić recitacijom prigodne pjesme o iseljenicima.
O knjizi je govorio i Slaven Bertoša, jedan od dvojice recenzenata. Rekao je kako se autor u knjizi dotakao vrlo značajnog perioda za sjevernu Istru, tim više što demografske teme predstavljaju vrlo značajnu komponentu za pojedina područja. Upravo je demografskim podacima autor dao veliki značaj – donosi statističke podatke i usporedbe broja stanovništva u određenim mjestima u nekoliko različitih godina. - Monografija je izvor novih spoznaja o buzetskom kraju, zaključio je Bertoša. Ivan Šverko, drugi recenzent, smatra kako autor knjigom u čitatelja budi želju za traženjem, odnosno pronalaženjem identiteta.
O značaju ove publikacije govorila je i Ana Bedrina, voditeljica podružnice Društva hrvatskih iseljenika u Puli. Ističe nedovoljno zanimanje o vođenju evidencije ljudi koji se i dan danas iseljavaju iz Hrvatske. Nigdje nije, naime, moguće pronaći podatak koliko Hrvata godišnje napušta rodnu zemlju. Problem je tim veći, navodi, što odlaze visoko obrazovani ljudi kakve Hrvatska treba.
Knjigu je pozdravio i zamjenik buzetskog gradonačelnika, Siniša Žulić. Program je obogatila Marija Ribarić recitacijom prigodne pjesme o iseljenicima.
