Izložba: Rašporski kapetanat u Buzetu
28.11.2011.
U četvrtak 1. prosinca, s početkom u 12 sati, u buzetskome će se Narodnom domu otvoriti prigodna izložba u povodu dolaska rašporskoga kapetana u Buzet.
Rašporski kapetan bio je visoki mletački činovnik i jedan od najznacajnijih rektora mletacke uprave u Pokrajini Istri. Bio je najviši vojni i politicki autoritet seoskoga podrucja, kojemu se trebalo obratiti za sva upravna i pravna pitanja. Njegovi su vojnici rješavali prijepore izmedju istarskih mjesta. Hitnim porukama i izvješćima bio je u izravnoj vezi s mletackim Senatom. Osim što se brinuo za sigurnost cijeloga izvangradskog podrucja (pazenatika), obavljao je i duznost buzetskoga podestata (gradonačelnika), a u njegovoj su nadleznosti od 1592. odlukom Senata bili i upravni i sudski prerogativi nad novim doseljenicima, te daljnje provodjenje kolonizacije. Imao je zadacu osigurati slanje trupaca za mletacki arsenal.
Odlukom mletačkog senata od 16. lipnja 1511. godine, rašporski se kapetan seli iz Rašpora u Buzet. Prisutnost kapetana za Buzet je nedvojbeno predstavljala trenutak procvata utvrde; takvo je stanje očito. Kapetani najveću brigu posvećuju obnovi i modernizaciji fortifikacije, opskrbi vodom i hranom posade i stanovništva. Utvrda se postepeno momunentalizira i postaje reprezentativna sa svih vizura, život u Buzetu doživljaja svojevrsni procvat, napose u XVII. i XVIII. st., kada se afirmira barokni stil, koji dovodi do mnogih promjena u izgledu grada.
Rašporski kapetan bio je visoki mletački činovnik i jedan od najznacajnijih rektora mletacke uprave u Pokrajini Istri. Bio je najviši vojni i politicki autoritet seoskoga podrucja, kojemu se trebalo obratiti za sva upravna i pravna pitanja. Njegovi su vojnici rješavali prijepore izmedju istarskih mjesta. Hitnim porukama i izvješćima bio je u izravnoj vezi s mletackim Senatom. Osim što se brinuo za sigurnost cijeloga izvangradskog podrucja (pazenatika), obavljao je i duznost buzetskoga podestata (gradonačelnika), a u njegovoj su nadleznosti od 1592. odlukom Senata bili i upravni i sudski prerogativi nad novim doseljenicima, te daljnje provodjenje kolonizacije. Imao je zadacu osigurati slanje trupaca za mletacki arsenal.
Odlukom mletačkog senata od 16. lipnja 1511. godine, rašporski se kapetan seli iz Rašpora u Buzet. Prisutnost kapetana za Buzet je nedvojbeno predstavljala trenutak procvata utvrde; takvo je stanje očito. Kapetani najveću brigu posvećuju obnovi i modernizaciji fortifikacije, opskrbi vodom i hranom posade i stanovništva. Utvrda se postepeno momunentalizira i postaje reprezentativna sa svih vizura, život u Buzetu doživljaja svojevrsni procvat, napose u XVII. i XVIII. st., kada se afirmira barokni stil, koji dovodi do mnogih promjena u izgledu grada.