Danas predavaje o pretilosti, dobrim i lošim dijetama
18.04.2013.
Danas, 18. travnja s početkom u 19 sati u vijećnici Narodnog doma održat će se predavanje o pretilosti, uzrocima i posljedicama, mogućim rješenjima, dobrim i lošim dijetama, zdravom načinu života i zdravoj prehrani... Predavač je stručnjak za zdravo mršavljenje, nutricionist Nikola Baćac. Ulaz je slobodan.
VIŠE:
Koliko su opasni gojaznost i prekomjerna težina?
Općenito gledano, ispitivanja su pokazala da najmanji rizik od srčanog oboljenja, dijabetesa i nekih tipova karcinoma postoji u ljudi s indeksom tjelesne mase (BMI) od 21-25. Rizik se neznatno povećava kod vrijednosti 25-27, znakovito kod 27-30, a dramatično preko 30. Svatko iz rizične skupine trebao bi voditi brigu o skidanju suviška kilograma. Nije štetna sama prekomjerna težina, nego nezdrava ishrana i slaba pokretnost. Dob može pomoći u definiranju rizika od gojaznosti. Prekomjerno salo kod starijih ljudi može biti hranidbena rezerva i zaštita kostiju u slučaju pada. Gojazna djeca se često doživotno bore sa svojom prekomjernom težinom i vrlo su rizična skupina za obolijevanje od povišenog krvnog tlaka, arterijskih i srčanih oboljenja i oštećenja jetre kad odrastu. Roditeljima treba savjetovati primjenu programa kontrole tjelesne težine kod njihove djece u vidu zdrave ishrane i kretanja.
Bolesti srca, krvnih žila i šećerna bolest Pretilost je rizični faktor za bolesti srca, povišen krvni tlak, šećernu bolest i moždani udar. Težina koncentrirana na područje abdomena i gornjim dijelovima tijela predstavlja veći zdravstveni rizik od masnog tkiva nagomilanog na bedrima i slabinama.
Povišen krvni tlak Pretilost je glavni rizični faktor hipertenzije. Što je gore, pretili s visokim krvnim tlakom nalaze se u povećanom riziku od proširenja lijeve srčane klijetke, a to je glavni rizični faktor za srčani udar. Gojaznost može tijekom vremena uzrokovati povišenje krvnog tlaka, mijenjajući fizička svojstva i funkciju bubrega i dovodeći do zadržavanja natrija i vode. Krvni tlak se povećava pokušajima organizma da uspostavi protok tekućina. Čak i umjereno mršavljenje koristi smanjenju krvnog tlaka i rizika od srčanog udara.
Razine kolesterola Učinak pretilosti na razine kolesterola je složen. Ukupni kolesterol i trigliceridi obično su visoki, dok je HDL ("dobar" kolesterol) nizak.
Otpornost na inzulin i šećerna bolest tipa 2 Pretilost je usko povezana sa šećernom bolešću tipa 2. Skoro 90% šećerne bolesti tipa 2 javlja pretilost i slabu pokretnost za dramatičan porast šećerne bolesti tipa 2 do kojeg je došlo zadnjih nekoliko godina. Oboljeli od ovog tipa šećerne bolesti obično imaju normalnu ili povećanu razinu inzulina, hormona odlučujućeg za metabolizam šećera. Međutim oni ne mogu koristiti inzulin, pa se nalaze u tzv. stanju otpornosti na inzulin, za koje danas mnogi stručnjaci smatraju da je neovisan faktor za srčano oboljenje.
Karcinom Prekomjerna težina može biti veliki faktor rizika za pojavu karcinoma jednjaka, posebno kod mladih nepušača. Gojazne žene u odnosu na mršave 2-3 puta su u većem riziku obolijevanja od karcinoma maternice i žučnog mjehura (masno tkivo luči dodatne količine estrogena, hormona koji se smatra jednim od uzroka tih karcinoma). Gojazni muškarci vjerojatnije će prije oboljeti od karcinoma debelog crijeva i prostate.
Mišići i kosti Gojaznost je za kosti i mišiće stresna, a deblji ljudi su podložniji dobivanju hernije, bolima u predjelu križa i pogoršanju artritisa.
Žučni kamenci Učestalost žučnih kamenaca veća je kod gojaznih žena, nego muškaraca. Rizik stvaranja kamenca posebno je velik kod prebrzog mršavljenja.
Reprodukcijski i hormonalni problemi Žene koje nakon 18. godine dobiju na težini u većoj su opasnosti od dobivanja tumora maternice. Abnormalne količine tjelesne masnoće, 10-15% previsoke ili preniske, mogu doprinijeti neplodnosti u žena. Kod muškaraca gojaznost može pogodovati smanjenju razina testosterona. Višestruki su opasni učinci pretilosti u trudnoći: povišen krvni tlak, šećerna bolest u trudnoći, infekcije urinarnog trakta, tromboza, produženi porođaj, veća stopa smrtnosti ploda u kasnijim stadijima trudnoće i carski rez. Novorođenčad gojaznih majki također je u većoj opasnosti od defekta u razvoju koji zahvaća mozak ili kralježnicu. Nadomjesci folne kiseline, obično učinkoviti u sprečavanju ovih stanja, ne moraju biti tako učinkoviti u žena prekomjerne tjelesne težine.
Hipoksija Gojazni ljudi su u opasnosti od hipoksije, stanja u kome nema dovoljno kisika za zadovoljenje tjelesnih potreba. Gojazni trebaju ulagati veći napor za disanje, mišići su im preslabi, a plućni kapacitet sve slabiji. Pickwickov sindrom, nazvan prema gojaznom liku iz Dickensove novele, se javlja u teškoj gojaznosti, kada manjak kisika uzrokuje duboku i kroničnu nesanicu i konačno prestanak srčane funkcije.
Apneja i poremećaji spavanja Gojazni ljudi i oni koji imaju običaj pridrijemati, brže tonu u san i spavaju duže tijekom dana. Međutim noću im treba više vremena da zaspu, a spavaju manje od ljudi normalne tjelesne težine. Gojaznost je posebno povezana s apnejom, do koje dolazi kada se gornje nepce u stanju spavanja opušta i spušta, blokirajući privremeno prolaz zraku. Neki ljudi nisu svjesni ovog stanja nego samo blijedih simptoma, kao što su jutarnja glavobolja, umor i nervoza. Apneja u snu je radi pospanosti tijekom dana povezana s većim rizikom od srčanih aritmija, moždanog udara, zatajenja lijevog srca, te s prometnim i ostalim nezgodama.
VIŠE:
Koliko su opasni gojaznost i prekomjerna težina?
Općenito gledano, ispitivanja su pokazala da najmanji rizik od srčanog oboljenja, dijabetesa i nekih tipova karcinoma postoji u ljudi s indeksom tjelesne mase (BMI) od 21-25. Rizik se neznatno povećava kod vrijednosti 25-27, znakovito kod 27-30, a dramatično preko 30. Svatko iz rizične skupine trebao bi voditi brigu o skidanju suviška kilograma. Nije štetna sama prekomjerna težina, nego nezdrava ishrana i slaba pokretnost. Dob može pomoći u definiranju rizika od gojaznosti. Prekomjerno salo kod starijih ljudi može biti hranidbena rezerva i zaštita kostiju u slučaju pada. Gojazna djeca se često doživotno bore sa svojom prekomjernom težinom i vrlo su rizična skupina za obolijevanje od povišenog krvnog tlaka, arterijskih i srčanih oboljenja i oštećenja jetre kad odrastu. Roditeljima treba savjetovati primjenu programa kontrole tjelesne težine kod njihove djece u vidu zdrave ishrane i kretanja.
Bolesti srca, krvnih žila i šećerna bolest Pretilost je rizični faktor za bolesti srca, povišen krvni tlak, šećernu bolest i moždani udar. Težina koncentrirana na područje abdomena i gornjim dijelovima tijela predstavlja veći zdravstveni rizik od masnog tkiva nagomilanog na bedrima i slabinama.
Povišen krvni tlak Pretilost je glavni rizični faktor hipertenzije. Što je gore, pretili s visokim krvnim tlakom nalaze se u povećanom riziku od proširenja lijeve srčane klijetke, a to je glavni rizični faktor za srčani udar. Gojaznost može tijekom vremena uzrokovati povišenje krvnog tlaka, mijenjajući fizička svojstva i funkciju bubrega i dovodeći do zadržavanja natrija i vode. Krvni tlak se povećava pokušajima organizma da uspostavi protok tekućina. Čak i umjereno mršavljenje koristi smanjenju krvnog tlaka i rizika od srčanog udara.
Razine kolesterola Učinak pretilosti na razine kolesterola je složen. Ukupni kolesterol i trigliceridi obično su visoki, dok je HDL ("dobar" kolesterol) nizak.
Otpornost na inzulin i šećerna bolest tipa 2 Pretilost je usko povezana sa šećernom bolešću tipa 2. Skoro 90% šećerne bolesti tipa 2 javlja pretilost i slabu pokretnost za dramatičan porast šećerne bolesti tipa 2 do kojeg je došlo zadnjih nekoliko godina. Oboljeli od ovog tipa šećerne bolesti obično imaju normalnu ili povećanu razinu inzulina, hormona odlučujućeg za metabolizam šećera. Međutim oni ne mogu koristiti inzulin, pa se nalaze u tzv. stanju otpornosti na inzulin, za koje danas mnogi stručnjaci smatraju da je neovisan faktor za srčano oboljenje.
Karcinom Prekomjerna težina može biti veliki faktor rizika za pojavu karcinoma jednjaka, posebno kod mladih nepušača. Gojazne žene u odnosu na mršave 2-3 puta su u većem riziku obolijevanja od karcinoma maternice i žučnog mjehura (masno tkivo luči dodatne količine estrogena, hormona koji se smatra jednim od uzroka tih karcinoma). Gojazni muškarci vjerojatnije će prije oboljeti od karcinoma debelog crijeva i prostate.
Mišići i kosti Gojaznost je za kosti i mišiće stresna, a deblji ljudi su podložniji dobivanju hernije, bolima u predjelu križa i pogoršanju artritisa.
Žučni kamenci Učestalost žučnih kamenaca veća je kod gojaznih žena, nego muškaraca. Rizik stvaranja kamenca posebno je velik kod prebrzog mršavljenja.
Reprodukcijski i hormonalni problemi Žene koje nakon 18. godine dobiju na težini u većoj su opasnosti od dobivanja tumora maternice. Abnormalne količine tjelesne masnoće, 10-15% previsoke ili preniske, mogu doprinijeti neplodnosti u žena. Kod muškaraca gojaznost može pogodovati smanjenju razina testosterona. Višestruki su opasni učinci pretilosti u trudnoći: povišen krvni tlak, šećerna bolest u trudnoći, infekcije urinarnog trakta, tromboza, produženi porođaj, veća stopa smrtnosti ploda u kasnijim stadijima trudnoće i carski rez. Novorođenčad gojaznih majki također je u većoj opasnosti od defekta u razvoju koji zahvaća mozak ili kralježnicu. Nadomjesci folne kiseline, obično učinkoviti u sprečavanju ovih stanja, ne moraju biti tako učinkoviti u žena prekomjerne tjelesne težine.
Hipoksija Gojazni ljudi su u opasnosti od hipoksije, stanja u kome nema dovoljno kisika za zadovoljenje tjelesnih potreba. Gojazni trebaju ulagati veći napor za disanje, mišići su im preslabi, a plućni kapacitet sve slabiji. Pickwickov sindrom, nazvan prema gojaznom liku iz Dickensove novele, se javlja u teškoj gojaznosti, kada manjak kisika uzrokuje duboku i kroničnu nesanicu i konačno prestanak srčane funkcije.
Apneja i poremećaji spavanja Gojazni ljudi i oni koji imaju običaj pridrijemati, brže tonu u san i spavaju duže tijekom dana. Međutim noću im treba više vremena da zaspu, a spavaju manje od ljudi normalne tjelesne težine. Gojaznost je posebno povezana s apnejom, do koje dolazi kada se gornje nepce u stanju spavanja opušta i spušta, blokirajući privremeno prolaz zraku. Neki ljudi nisu svjesni ovog stanja nego samo blijedih simptoma, kao što su jutarnja glavobolja, umor i nervoza. Apneja u snu je radi pospanosti tijekom dana povezana s većim rizikom od srčanih aritmija, moždanog udara, zatajenja lijevog srca, te s prometnim i ostalim nezgodama.