Grad Buzet
Bogatstvo ročke glagoljske produkcije
29.10.2009.
Svojevrsni je to nastavak ranijeg izdanja "Glagoljski rukopis iz Roča - Iz Knjige crkve i bratovštine sv. Bartolomeja (1523.-1611.)", koji je Vlahov objavio prije tri godine, a čija se jedinstvena cjelina "Knjiga računa bratovštine (crkve) i općine Roč u Istri, 1523.-1611. i 1566.-1628." čuva u Arhivu HAZU-a u Zagrebu.
- Najvrjedniji dio knjige je transliteracija, prijepis s glagoljskog na latinsko pismo. Posebno je vrijedna jer donosi preslik glagoljskih rukopisa čime smo ih pokušali sačuvati za buduća pokoljenja. Rukopis računa općine Roč (1566. – 1628.), prvorazredni kulturni spomenik Istre i Roča, ima svoj rok trajanja. Vrijeme čini svoje i izvorni rukopis dosta je oštećen, rekao je Vlahov.
Knjiga je pouzdan izvor za proučavanje gospodarske povijesti Roča krajem 16. i početkom 17. stoljeća. Donosi i sadržaj godišnjih izvještaja koje je pisao pop Jeronim Greblo. Najnovije izdanje Vlahova upotpunjeno je brojnim prilozima, abecednim kazalom imena i prezimena, pregledom župana, podžupana i ostalih žudihov koji se spominju u Knjizi računa, pregledom zabilježenih cijena vina, žitarica, sira i skute, živine…
Profesor Vlahov, koji je upravo proslavio 70. rođendan, dosad je objavio šest knjiga u izdanju Državnog arhiva Pazin. Osim rada na mnogobrojnim fondovima i zbirkama, posebno mjesto istarske arhivske službe ima rad na evidentiranju glagoljskih rukopisa kako u Arhivu, u župnim uredima s područja Porečke i pulske biskupije, tako i izvan Istre, s kojim je sustavno započeto 1993. godine. - Radi se o dugoročnom programu na kome predano radi upravo profesor Vlahov, rekao je ravnatelj Arhiva mr. sc. Elvis Orbanić.
O knjizi je govori i glavni i odgovorni urednik dr. sc. Ivan Jurković kao i predsjednik Katedre Čakavskog sabra Roč i moderator skupa Vlado Pernić.- Vlahov je jedan od najboljih poznavatelja glagoljaške baštine i glagoljskog pisma koji je godinama s velikim interesom proučavao sve ono što je ročka glagoljska produkcija dala kroz povijest, rekao je Pernić. Recenzenti najnovijeg izdanja su akademik Josip Bratulić i dr. sc. Anđelko Badurina. (www.glasistre.hr - G. ČALIĆ ŠVERKO)
