Grad Buzet

II. istarske brigade 11
52420 Buzet
tel.: 052/662-726
fax: 052/662-676
e-mail: info(at)buzet.hr

Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda"

POU Augustin Vivoda Buzet

Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda" Buzet jedina je profesionalna ustanova u kulturi na području Grada Buzeta. Osnovana je 4. siječnja 1955. godine kao društvena organizacija pod nazivom "Narodno sveučilište Buzet". Odluku o osnivanju donio je Inicijativni odbor na čelu kojega je bio Stjepan Kraljević, kasnije upravitelj i direktor Učilišta (koji je u povodu 40. obljetnice prikupio i obradio predmetnu građu i dao opširni prikaz ove ustanove u Buzetskom zborniku br. 19, a opsežna rukopisna građa pod nazivom "Izvori za povijest Narodnog sveučilišta Buzet" čuva se u arhivu Učilišta).

POU augustin Vivoda Buzet

U prvo vrijeme Učilište se bavilo uglavnom obrazovanjem kao glavnom zadaćom, posebice opismenjivanjem, organizacijom edukativnih predavanja, prikazivanjem popularnih prosvjetnih filmova te održavanjem općeobrazovnih i stručnih tečajeva za seoska domaćinstva (što je razumljivo s obzirom na podatak da je 50-ih godina u populaciji Buzeštine bilo preko 2000 nepismenih, uglavnom odraslih i starijih osoba, odnosno 400 mlađih od 40 godina; Buzet je jedina općina u Istri koja 1960. nema srednju školu; samo 7% stanovnika zaposleno je u društvenom ili privatnom sektoru...).

POU Augustin Vivoda Buzet

S razvojem gospodarstva na Buzeštini razvija se i djelatnost Učilišta koje, prilagođavajući se potrebama sredine, organizira programe osposobljavanja radnika u različitim strukama i zanimanjima, najprije kroz tečajeve, a kasnije i kroz potpune srednjoškolske programe u struci, nudi i gimnazijsko obrazovanje ekonomskog usmjerenja pa čak i izvanredan studij Više ekonomske škole.

Opća redovna srednja škola u Buzetu započinje radom 1971. godine, najprije kao područno odjeljenje Metalsko-saobraćajnog školskog centra Rijeka. 1972. otvara se i odjeljenje ekonomsko- upravnog usmjerenja, a 1974. otvara se puna srednja škola koja će do 1979. dobiti sve potrebne verifikacije za obrazovanje djece i odraslih (u strojnoj obradi metala, preradi plastičnih masa, u tekstilnoj, prometnoj i drvoprerađivačkoj struci, kao i za obuku vozača motornih vozila), a te će se godine i izdvojiti iz Učilišta kao samostalna ustanova, tada COUO i njen razvoj otada teče neovisno od Učilišta.

POU Augustin Vivoda Buzet

Vezano uz obrazovnu djelatnost Učilišta, valja istaknuti da je upravo buzetsko Učilište najstarije učilište za obrazovanje odraslih u Istri, te da je područno odjeljenje Više radničke škole, kasnije gimnazije za obrazovanje odraslih VRŠ Pula u Buzetu, najstarije takvo područno odjeljenje u Hrvatskoj.

Iako se Učilište kroz svoju polustoljetnu povijest uvijek bavilo i kulturom, iz arhivske građe i statističkih pregleda, mogli bismo ustvrditi kako je u prvom razdoblju, od osnivanja pa do 1980. g. (do izdvajanja Srednje škole) pretežita aktivnost bila odgojno-obrazovna, a u drugom razdoblju, od 1980. do danas - kulturna (knjižnica, muzej,etno-radionice, izložbe, kreativne radionice, likovne radionice, glazbeno-scenski programi, kazalište, koncerti, kino predstave, književne večeri, smotre folklora, festivali, susreti, izdavaštvo, prezentacija rada kulturno-umjetničkog amaterizma, tradicijskih vrijednosti...).

POU Augustin Vivoda Buzet

Od svojeg osnutka do danas, sjedište ove ustanove je u lijepom i povijesno izuzetno značajnom zdanju - Narodnom domu - "žarištu kulturnog napretka" (kako piše na spomen-ploči) - domu koji je podignut 1907. godine, u vrijeme preporodnog razdoblja u Istri kada su i buzetski Hrvati težili k ostvarivanju svojih prava i rješavanju krize nacionalnog identiteta. Narodni dom je tako, već gotovo jedno cijelo stoljeće, središte brojnih društvenih, političkih i, naročito, kulturnih inicijativa, programa i realizacija. U njemu se osim uredskih prostora Učilišta i desetak iznajmljenih kancelarija, nalazi i velika (kino) dvorana, gradska vijećnica, narodna knjižnica s čitaonicom i studijskim odjelom, vježbaonica GD  Buzet te središnja galerija sa znamenitim Murtićevim mozaicima.

Preuzeto s www.poubuzet.hr