Grad Buzet

II. istarske brigade 11
52420 Buzet
tel.: 052/662-726
fax: 052/662-676
e-mail: info(at)buzet.hr

Kultura
02.09.16. 08:43

47. Znanstveni skup Buzetski dani

Najdugovječniji takve vrste u Istri, 47. znanstveni skup "Buzetski dani", održan je u Narodnom domu u sastavu obilježavanja Dan Grada Buzeta i rujanske Subotine, u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Buzet i suorganizaciji Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda".

-"Buzetski dani" već 47 godina otkrivaju kulturno-povijesnu sliku prvenstveno buzetskoga kraja, ali bez sumnje imaju i širi istarski karakter, istaknula je predsjednica Katedre Elena Grah Ciliga. Posebno je pozdravila inicijatora i pokretača znanstvenog skupa, mr. Božu Jakovljevića koji će krajem ove godine proslaviti 90. rođendan. - Entuzijazam koji je Zvane Črnja još 1970. godine prepoznao kod Jakovljevića, i dalje vodi buzetsku Katedru u njenom radu, naglasila je Grah Ciliga. "Buzetske dane" otvorio je gradonačelnik Siniša Žulić te poručio da su znanstveni skupovi popraćeni izdavanjem Buzetskih zbornika postali svevremensko blago života ljudi buzetskog područja.

U radni dio skupa uveo je Josip Banić (Poreč), svojim predavanjem na temu "O tobožnjem privilegiju patrijarha Grgura de Montelonga iz 1251. godine i širenju koparskog distrikta na Buje, Dvigrad, Oprtalj i Buzet", kojim je omogućio uvid u širi kontekst zbivanja u Akvilejskom Patrijarhatu sredinom 13. stoljeća s naglaskom na sudbinu istarskih komuna unutar reformi patrijarha de Montelonga.

Govoreći o naselju Brul kod Roča i dva nova glagoljska natpisa na žljebnjacima, dr. sc. Berislav Valušek (Rijeka) istaknuo je da je Kolonatsko gospodarstvo Brul u blizini Roča, najvjerojatnije nastalo još krajem 16. ili početkom 17. stoljeća. Živa glagoljaška tradicija obližnjeg Roča i Huma morala je utjecati i na okolna mjesta, jer je na Brulu 1999. pronađen žljebnjak s glagoljskim natpisom i žljebnjak s glagoljskim inicijalom. Koliko je poznato, brulski crijepni grafiti jedini su primjeri upisivanja slova u svježu glinu žljebnjaka, te jedini pronađeni na izvornom mjestu uporabe - na krovu zgrade.

Tema izlaganja prof. dr. sc. Slavena Bertoše (Pula) bila je "Mletački inženjer Pietro di Santa Colomba i njegov opis strateške važnosti Buzeta, Roča, Draguća i Huma (1646.)" Analizirajući izvorni arhivski dokument, Bertoša je naglasio da je Mletačka Republika jako pazila na prikladnu zaštitu ovih strateški vrlo značajnih četiriju kaštela te su se u više navrata u njih upućivali različiti stručnjaci koji su ih procjenjivali i donosili prijedloge za poboljšanja. Temeljem arhivske građe, prof. emeritus Miroslav Bertoša (Pula), kratko je ocrtao buzetsku društvenu sredinu polovicom XVIII. i u nju smjestio jednu ljubavnu aferu, dramatični ljubavni odnos između 17-godišnje djevojke Meneghine Moretti i 24-godišnjega markiza Giulija Gravisija.

Matija Nežić (Buzet) govorio je o Uredu Rašporskog kapetana u Buzetu. Rašporski kapetan bio je jedan od najznačajnijih rektora mletačke uprave u Istri koje je dužd imenovao na mandat u trajanju od 32 mjeseca iz reda uglednih mletačkih plemićkih obitelji. Od 1511. godine pa sve do pada Venecije stolovao je u Buzetu. Samanta Paronić (Pula) proučila je isječke o obvezama dužnika, sporazume žitelja i crkvenih dužnosnika početkom XIX. stoljeća te istaknula da ove isprave svjedoče o društvenim odnosima koji su se regulirali materijalno-pravnim normama građanskog prava u počecima Druge austrijske uprave.

U svom je izlaganju pod nazivom "Kada je austrijski ministar-predsjednik grof Badeni prošao i Buzetom", David Orlović (Pula), iznio detalje vezane za posjet ministra-predsjednika austrijskog dijela Dvojne monarhije grofa Kazimira Badenija regiji Austrijsko primorje u rujnu 1896. godine. Njegov posjet bio je popraćen žestokim ispadima hostilnosti između pripadnika talijanske s jedne strane, i hrvatsko-slovenske zajednice s druge strane.

Tema izlaganja mr. sc. Jakova Jelinčića (Pazin) bila je "Vjenčanja u Župi Sovinjak na razmeđi 19. i 20. st.". Od 1867. do 1910. sklopljena su u Sovinjaku 494 braka. Velika većina mladića i djevojaka bili su s područja župe, a manji dio iz raznih drugih mjesta. Prosječna starosna dob ženika bila je 30,47, a zaručnica 25,11 godina. No, izuzmu li se udovci i udovice, prosjek za ženike iznosi 28,96, a za zaručnice 23,94. Mirjan Flego (Buzet) u svom izlaganju "Društvene i političke prilike na Buzeštini 1930.-ih", istražio je razdoblje kada je fašizam na vrhuncu svoje moći, ali s tendencijom opadanja snage pokreta. Na lokalnom planu, u Buzetu, mijenjaju se na vlasti brojni podestati. Arhivski dokumenti i novinski članci, iako obojeni fašističkom propagandom, svjedoče o teškim životnim uvjetima stanovništva pokazujući tako neuspjeh fašističke gospodarske politike, posebno one koja se ticala poljoprivrede.

Dr. sc. Tanja Perić Polonijo (Zagreb) predstavila je znamenite zapisivače etnografske, folklorističke i jezične građe u Istri. Posebno se ističu Fran Novljan iz Boljuna, učenik i kasnije profesor, Josip Ribarić iz Vodica na Ćićariji, student i kasnije znameniti jezikoslovac, te učitelj Jakov Mikac iz Bresta, kasnije jedini diplomirani etnolog i profesor. Jezik/zajik i običaje/navade ili užance, predstavili su kao dio hrvatske baštine, ali i identiteta - regionalnoga i hrvatskoga, u oba slučaja čakavskoga.

Dr. sc. Zdenko Balog (Križevci) pripremio je izlaganje na temu "Gradska loža u središnjoj Istri". Naglasio je uz ostalo da izricanje odluka suda, kao i javno sudovanje dovode lože u blisko susjedstvo sa samim procesom kažnjavanja. Tako su u nekim slučajevima uz same lože postavljeni kazneni "sramotni stupovi". Ian Tataj (Pula) u svojoj prezentaciji "Digitalni Rašpor" prikazao je višestoljetni centar uprave Buzeštine, Kaštel Rašpor, u nekoliko faza njegove izgradnje u 3D programu. Istraživanje se temelji na rekognostikaciji fizičkog lokaliteta te mletačkim, germanskim i ugarskim izvorima i svjedočanstvima o građevini, njenim sadržajima i ancilama.

U sastavu znanstvenog skupa predstavljen je Buzetski zbornik, dvobroj, knjiga 42.-43. čiji su izdavači Katedra Čakavskog sabora Buzet i IP Josip Turčinović d.o.o. Pazin. (glasistre.hr - G. Č. ŠVERKO)